Članovima Skupštine Društva, na njihovoj 10. sjednica, prezentirano je godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2006. godinu, izvješće o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvještaja za 2006. godinu, izvješće o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva za 2006. godinu te je usvojena dopuna Društvenog ugovora.
Direktor Društva, g. Željko Mažar, ukratko je, iznoseći najbitnije dijelove vezane uz poslovanje Društva u 2006. godini, naglasio kako je po prvi put zaustavljen desetogodišnji trend pada prodaje vode za piće te da je Društvo doseglo najniži broj zaposlenih kao dio svjesne politike u cilju kadrovskog restrukturiranja Društva.
No, unatoč tome što je po prvi put zaustavljen desetogodišnji trend pada prodaje vode, u 2006. godini prodano je 5,5 milijuna kubika vode manje nego 1996. godine, a što čini 27% prodane vode u 2006. godini. Društvo očekuje daljnji trend u padu prodaje vode posebno nakon uključenje novog potrošača – otoka Krka u vodoopskrbu Društva te potrošnja samo 10% uobičajenih količina vode INA d.d.
Broj zaposlenih u Društvu na dan 31.12.2006. godine iznosio je 301 radnik i za tri je radnika manji nego na isti dan 2005. godine. Prosječna starosna dob djelatnika Društva iznosi 46 godina. Starosna struktura je, i pored svih mjera, neznatno popravljena, pri čemu čak 62% radnika se nalazi u starosnoj dobi od 45 do 64 godine, a 38% su radnici starosne dobi od 19 do 44 godine.
Direktor Društva ujedno je podsjetio kako je, u razdoblju od 27. do 29. prosinca 2006. godine, proveden audit sustava upravljanja u Društvu čime se provjerila spremnost Društva za dobivanje certifikata ISO 9001:2000. Certifikat je dobiven (primjena od 9. siječnja 2007. godine s trajanjem do 29. prosinca 2009. godine).
Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2006. godinu
Od 19,4 milijuna kubika vode gotovo 60% je prodano domaćinstvima, 35% gospodarstvu, a Opatiji i Jadranovu svega 5%. Od ukupne količine prodane vode i to za strukturu potrošača domaćinstvo i gospodarstvo na grad Rijeku otpada 58%, na općinu Kostrena 24% dok se preostalih 18% raspodjeljuje na sve ostale jedinice lokalne samouprave. Najveći rast prodaje vode u odnosu na 2005. godinu bilježe općina Viškovo s povećanjem od 27% i općina Jelenje s povećanjem od 17%, dok je pad prodaje zabilježen u općini Klana i to za 1,2% i u općini Kostrena za 3,4%.
Otpadne vode ukupno je zbrinuto oko 14,4 milijuna kubika ili 78% prodane vode na području pod nadležnošću Društva. U strukturi potrošača 52,3% otpada na domaćinstvo, a 47,7% na gospodarstvo.
Od ukupne zbrinute otpadne vode na grad Rijeku otpada 63%, na općinu Kostrena 30%, dok se preostalih 7% raspodjeljuje na sve ostale jedinice lokalne samouprave.
Na F-stanici zbrinuto je 17.894 m3 otpadne vode što je za gotovo 30% više nego lani. Porast zbrinjavanja otpadnih voda na F-stanici bilježi općina Jelenje za 173,3%, grad Rijeka za 70,9%, općina Klana za 18,6%, grad Kraljevica za 7,7%, općina Viškovo za 4,6%, grad Kastav za 3,2%, a pad bilježe grad Bakar za 1%, općina Čavle za 1,3% i općina Kostrena za 6,1%.
Naplata za isporučene usluge (bez XII mjeseca) iznosi gotovo 91%. Ukupna zaduženja za isporučenu vodu i otpadnu vodu s obračunatim zateznim kamatama na dan 31.12.2006. godine iznosila su 155,4 milijuna kn, a nadoda li se ovom iznosu i iznos salda duga iz prethodnih razdoblja, tada su ukupna zaduženja 182,7 milijuna kn. Tijekom 2006. godine ukupno je naplaćeno 154,6 milijuna kn iz čega proizlazi prosječan postotak naplate potraživanja za isporučenu vodu i odvodnju otpadne vode od 84,6%. Vrijeme naplate povećano je za 2 dana u odnosu na lani i 2006. godine iznosilo je 117 dana. Ukupno je otpisano 1,5 milijuna kuna potraživanja.
U 2006. godini se zbog nepodmirenih računa za vodu pristupilo 1.157 puta skidanju vodomjera.
Tijekom 2006. godine ukupno je 4.285 osoba ostvarilo pravo na pomoć za podmirenje troškova komunalnih usluga vode i otpadne vode, temeljem socijalnih uvjeta i uvjeta prihoda u 2006. godini, što je manje za 61 osobu ili 1,4 % u odnosu na 2005. godinu. U financijskom iznosu na subvenciju otpada ukupno 821.820,37 kn, što je u odnosu na 2005. godinu povećanje više od 1%. Subvencionirana pitka voda iznosi 625.784,12 kn, a otpadna voda 196.036,25 kn. Doda li se financijskom iznosu subvencije komunalne usluge i pripadajući iznos obračunatog PDV-a u iznosu od 180.278,56 kn, ukupan financijski iznos koji tereti troškove poslovanja Društva iznosi 1.002.098,93 kn. Od ukupnog iznosa na Grad Rijeku otpada 89,9%, a na ostale gradove i općine 10,1% subvencije vode i otpadne vode u 2006. godini. Od ukupno obračunate subvencije u 2006. godini, na teret Društva otpada 57,3%, na razvoj 17,6%, na naknadu 25,1% i na PDV 10,3%.
Društvo je u 2006. godini ostvarilo ukupan prihod od 104,5 milijuna kn, što je za 12,7% manje u usporedbi s prihodom iz 2005. godine. S obzirom da su ukupni rashodi Društva u 2006. godini iznosili oko 108,7 milijuna kn (manji su u odnosu na 2005. godinu za 9%), Društvo je ostvarilo guitak u poslovanju u iznosu od 4.204.735,29 kn. Gubitak neće ići na teret potrošača niti iz budžeta osnivača već će se pokriti iz zadržane dobiti iz ranijih godina što neće imati posljedica za redovno poslovanje Društva
Uspoređujući cijenu vode i otpadne vode u većim gradovima RH (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Pula) za strukturu domaćinstvo, ona je najniža u gradu Rijeci i riječkom prstenu.
Prosječna bruto plaća iznosila je 6.674,00 kn i 5,6% je veća u odnosu na 2005. godinu. Prosječna neto plaća iznosila je 4.767,00 kn i bila je 4,7% veća u odnosu na 2005. godinu. Prosječna bruto plaća Društva, u kojoj su uračunati i svi dodaci na plaće (smjenski, noćni, prekovremeni rad i rad na blagdane), gotovo je identična prosječnoj bruto plaći u RH.
U investicijske zahvate vodoopskrbe i odvodnje za podizanje sigurnosti i kvalitete usluge, Društvo je uložilo 27,7 milijuna kn amortizacije odnosno 78,86% planiranih sredstava, od čega je 5,3 milijuna kn ili 19% uloženo u sustav javne kanalizacije, a 22,4 milijuna kn ili 80,9% uloženo u vodoopskrbu.
U zajedničke razvojne zahvate vodoopskrbe i odvodnje Društva i jedinica lokalne samouprave (investicije financirane iz cijene za razvoj i amortizacije Društva) uloženo je sveukupno 66,2 milijuna kn, od čega 46,5 milijuna kn u sustav vodoopskrbe i 19,7 milijuna kn u sustav odvodnje otpadnih voda.
Više o godišnjem izvješću Društva za 2006. godinu možete pročitati u rubrici Poslovanje – Godišnja izvješća o poslovanju u kojoj Vam je omogućen i uvid u cjelovito izvješće.
Izvješće o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvještaja za 2006. godinu
Reviziju bilance KD ViK-a sa stanjem na dan 31.12.2006. godine, računa dobiti i gubitka za 2006. godinu, te izvješća o promjenama glavnice i novčanog tijeka za 2006. godinu obavila je revizorska kuća REV-RI d.o.o. Rijeka. Izvješće o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvještaja za 2006. godinu članovima Nadzornog odbora ukratko je iznijela Jadranka Vezmar, ovlašteni revizor. Revizija je obavljena u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Po mišljenju revizorske kuće, Društvo pruža istinit i točan (fer) prikaz financijskih izvještaja. Bez utjecaja na naprijed izraženo mišljenje, ujedno su skrenuli pozornost da je Društvo za 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu promijenilo politiku obračuna amortizacije na način da je za pojedine grupe nekretnina, postrojenja i opreme procijenilo duži vijek trajanja, odnosno smanjilo amortizacijske stope, te time manje obračunalo amortizaciju i iskazalo bolji rezultat poslovne godine za iznos od 3.236.920,00 kn. Društvo je također u 2006. godini prikazalo realno i objektivno financijsko stanje čime se potvrđuje ostvareni gubitak od 4.204.735 kn.
Izvješće o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva za 2006. godinu
Nadzorni odbor podnio je svoje izvješće u kojem se navodi da je od 1. siječnja do 31. listopada 2006. godine održao 7 sjednica i donio na njima ukupno 43 odluke. Nadzorni odbor, a u skladu sa zakonskim odredbama i odredbama Društveno ugovora, utvrdio je, vršeći nadzor nad poslovanjem Društva, da ono djeluje u skladu sa zakonom, aktima Društva i odlukama Skupštine Društva.
Dopuna Društvenog ugovora
Društvo zbog osiguranja zdravstveno ispravne vode za piće kontinuirano provodi dezinfekciju sirove vode izvorišta kemikalijama. Dezinfekcija se provodi klornim preparatima (klor dioksid i plinovit klor) kojima se uništavaju patogeni i fakultativno patogeni asporogeni mikroorganizmi.
S obzirom da je odredbom članka 38 Zakona o kemikalijama (Narodne novine br. 150/2005) propisana obveza upisa djelatnosti proizvodnje, prometa i korištenja opasnih kemikalija za pravne osobe koje obavljaju tu djelatnost, u tekstu Društvenog ugovora u kojem se spominju djelatnosti koje obavlja Društvo dodaje se zbog upotrebe klornih preparata: uporaba opasnih kemikalija i skladištenje opasnih kemikalija.