Jeste li znali? 
Tijekom jedne godine isporučimo
količinu vode koja bi napunila
5.200 olimpijskih bazena.
Izvorišta javne vodoopskrbe Rijeke i okolice
u količinama do 20.500.000 m3 / g, odnosno 2.000 l / s
Zvir I: u količinama do 31.000.000 m3 / g, tj. 2.000 l / s
Zvir II: u količinama do 7,100,000 m3 / g, tj. 450 l / s
u količinama do 6,500,000 m3 / g, tj. 450 l / s
maksimalna količina od 3.000.000 m3 / g, tj. 160 l / s
kaptirani izvor Dobre količine do 1.300.000 m3 / g, tj. 48 l / s
u količinama do 3.000.000 m3 / g, tj. 180 l / s
Jedino se izvor Rječina nalazi na nadmorskoj visini od 325 metara, dok su svi ostali izvori priobalni. Sva izvorišta šireg riječkog područja nalaze se na vrlo osjetljivom krškom području. Svrstavaju se umjereno tvrde vode koje su prirodno pogodne za piće i za čiju je uporabu dovoljan samo postupak dezinfekcije klorovim dioksidom. Voda sa svih naših izvorišta - podzemnih krških vrela imaju vrlo slične karakteristike, koje određuju stijene vapnenca i dolomita.
Naša najznačajnija izvorišta su ZVIR i RJEČINA. Kako bismo educirali sve zainteresirane organiziramo posjet tim biserima prirode koji se nalaze u zoni strogog stupnja zaštite. Najavite nam se i ostvarite odobrenje na posjet.
Saznajte više o načinu predaje zahtjeva >>
Izvor Rječine
Izvor Rječine nalazi se 15 km od grada Rijeke (oko 2,5 km sjeverno od naselja Kukuljani) na nadmorskoj visini od 325 m.n.m. i koristi se za javnu vodoopskrbu još od 1914. godine.
Izdašnost izvorišta kreće se od 0 do 100.000 l/s.
Izvor presušuje jednom do tri puta godišnje u ukupnom trajanju od dva do četiri mjeseca. Presušuje samo u vrijeme izuzetno velikih suša i ledenih zima i to u prosjeku na 45 dana.
Sam izvor je smješten ispod uspravne vapnenačke stijene, visine oko 300 m, u špilji čije je dno izdubljeno u obliku lijevka.
Dosadašnja istraživanja izvorske špilje dosegnula su do dubine od 70 m, što nije i njena završna dubina.
Izvor je preljevnog oblika, odnosno iza izvorišta se nalaze podzemni kanali sifonskog oblika, dijelom na nižoj razini od izvora, međusobno povezani podzemnim špiljama u kojima se u kišnim razdobljima nakupljaju vode i stvaraju akumulacijski bazeni voda sa slovenskog Snežnika, grobničkih planina i polja.
Speleološka šetnja dubinom izvora Rječine
Prva istraživanja proveli su talijanski speleolozi te mu se u zapisima iz 1930. spominje dubina od 15 metara. Prva poznata speleoronilačka istraživanja obavljaju se 1971. Tijekom tog istraživanja ustanovljeno je da se izvor sastoji od donjeg dovodnoga kanala, bočnog kanala i proširene dvorane iz koje se nastavlja vodom potopljeni gornji kanal. Istraživanju je prethodilo dugo sušno razdoblje, pa se izvor dodatno crpio crpkama što je omogućilo speleolozima da, doslovno, prošetaju donjim kanalom na dubini od - 34 m gdje je razina vode bila svega pola metra. Tu se nalazilo dno i pokušaji otkopavanja i traženja nastavka ovoga kanala nisu dali rezultata. Svega nekoliko sati nakon izlaska speleologa, izvor je proradio i to s izdašnošću od 50 m3/s.
U nekoliko daljnjih ekspedicija ponovo se ronilo u donji kanal i nije pronađeno dno na koje u naišli speleolozi 1971. Posljednje istraživanje bilo je 1996. kada je speleoronilačka ekipa iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba zaronila na dubinu od -50 m. Uz pomoć baterijskih lampi rasvijetlili su prostor još najmanje 10 metara u dubinu i nije uočen kraj kanala. Štoviše, uočeno je da se podzemni prostor proširuje. Rezultati dobiveni ovakvim istraživanjima nadasve su zanimljivi. Prema prikupljenim podacima može se zaključiti da su dva kanala (gornji i donji) koji čine izvor Rječine međusobno hidraulički potpuno odvojeni i da se u zaleđu, vjerojatno, nadovezuju na različite podzemne spremnike vode.
Jeste li znali?
Prema pučkim mitovima, čarobnjak Malik bio je zadužen za čuvanje vode s izvora Rječine i sprječavao njezino korištenje, a u čuvanju "žive i dobre vode" su mu pomagale nimfe i čarobnjaci.
Izvor Zvir 1 i Zvir 2
Izvor Zvir 1 nikad ne presušuje zbog izrazito velikog slivnog područja (široko planinsko područje dijela Slovenije, od slovenskog Snežnika, grobničkih planina do Gorskog kotara u Hrvatskoj, kao i područja Jelenje te svih izvora u Rijeci). Ima minimalnu izdašnosti 1400 l/s. Nalazi se u centru grada u Vodovodnoj ulici, udaljeno 1.700 m od mora, na nadmorskoj visini od 5 m.n.m.
Voda izvora Zvir 1, jakog krškog vrela na maloj nadmorskoj visini 5 m nad morem, nadolazi iz dubine ljevkastom udubinom koja ulazi u stjenovitu padinu brda Sveta Katarina i stvara mirno jezerce, a snažno otječe na njegovoj južnoj strani u korito Rječine, u njegovoj neposrednoj blizini na njenoj desnoj obali.
Ovaj izdašni krški izvor prvi je put ronilački istraživan 1929. godine. Te godine došlo se do 28 m u dubinu; napravljen je nacrt i gipsani model. Izvor su 2000. godine ponovo počeli istraživati speleoronioci iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba. U ovoj su ekspediciji ronioci, uz maksimalnu sigurnost, došli do 53 metra dubine, a podzemni kanali nastavljaju se i dalje. Najniža do sada istražena točka nalazi se približno 43 m ispod razine mora.
Istraženo 48 metara ispod razine mora izvora Zvir
Izvor Zvir nalazi se ispod strme stijene na desnoj strani kanjona Rječine. Potopljeni špiljski kanali nastali su duž tektonskih pukotina. Na mjestu gdje izbija na površinu je, građevinskim radovima, formirano umjetno jezerce. Dno jezerca prvo ima oblik lijevka pa prelazi u vertikalnu jamu. Sve do 43 m dubine nagib je ujednačen i iznosi 39°. Najuži dio kanala je širok svega 3 metra i visok metar i pol. Dno je u početnom dijelu prekriveno velikim zaobljenim kamenim blokovi ma, koji na 45 metara prelaze u šljunak.
Jeste li znali?
Izvor je u upotrebi od 1894. godine, kada je stari dio Rijeke, devet godina nakon Sušaka, dobio javnu vodoopskrbu. Voda izvorišta Zvir predstavlja oko 80% ukupno raspoložive izdašnosti svih izvora vode za piće, s kojih KD VODOVOD i KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka zahvaća vodu u mjesecima presušivanja izvora rječine. Prošlost korištenja vode izvorišta Zvir seže, najvjerojatnije, i u antičko doba, i to za potrebe rimske Tarsatike.
Izvorište Zvir 2 relativno je novi vodozahvat riječkog vodoopskrbnog sustava. Koristi se od kraja 70-ih godina 20. stoljeća, a nalazi se oko 300 metara jugozapadno od izvorišta Zvir.
Ukupna izdašnost izvorišta Zvir 2 iznosi 600 l/s i služi kao važna rezerva za vodoopskrbu u iznimno sušnim razdobljima godine.
Izvorište Martinšćica
Izvorište Martinšćica nalazi se na lokaciji uvale Martinšćica u Kostreni, na nadmorskoj visini 0 m.n.m. Izvorište se sastoji od sedam kopanih bunara koji zahvaćaju kršku pukotinsku vodu i dijelom vodu iz aluvijalnih nanosa u dolini.. Ukupna minimalna izdašnost izvorišta je 300 l/s.
Pronalazak ove izvorske vode uzrokovalo je presušivanje izvora Rječine 1921. godine, koje je ubrzalo istraživanje vodnog fonda u Primorju, a posebno na Sušaku. Ispitivanje vode u Martinšćici i iznenađujuće dobri rezultati tog istraživanja pridonijela su i skorom kaptiranju dva izvora Mlinskog potoka u Martinšćici, ispod Gornje Vežice i s njihovom upotrebom za javnu vodoopskrbu od 1923. godine. 1930. godine kaptirana su dva nova kopana bunara, 1938. godine sljedeća dva bunara i time je postignut kapacitet izvorišta Martinšćice od 200 l/s.
U razdoblju od 1962. do 1969. godine zbog sve većih potreba Sušaka, Kostrene, tvrtki INA Urinj i TE Urinj vršena je opsežna dogradnja i rekonstrukcija na izvorištu Martinšćica sa četiri nova bunara, dubine 20 do 26 m, odnosno 15 m ispod razine mora.
Danas Martinšćica spada među vodom najbogatije dijelove šireg riječkog područja, s nekoliko izvora i potoka te podzemnih vodotoka, ne suviše dubokih, koji omogućuju stvaranje bunara -"umjetnih izvora" koji se koriste za vodoopskrbu.
Izvorište Dobrica
Izvorište Dobrica nalazi se između Bakra i Bakarca na nadmorskoj visini od 1.m.n.m. Prosječna minimalna izdašnost iznosi 90 l/s.
Izvor Dobra
Izvor Dobra nalazi se između Bakra i Bakarca na nadmorskoj visini 1 m.n.m. Prosječna minimalna izdašnost iznosi 40 l/s. Kaptirano je 1933. godine te smješteno na sjeveroistočnoj strani Bakarskog zaljeva.
Izvorište Perilo
Izvorište Perilo galerijski je zahvat podzemnih voda iznad grada Bakra, u Bakarskom zaljevu na nadmorskoj visini 0 m.n.m. Prosječne je izdašnosti 80 l/s.
Izgrađeno je 1985. godine radi napajanja pitkom vodom vodoopskrbnog sustava istočnog dijela šireg gradskog područja Rijeke, prvenstveno zbog tada razvijene industrije u Bakarskom zaljevu (koksara). Voda izvorišta crpi se s dubine od oko 58 metara dubine, odnosno 5,4 metara ispod razine mora.